- Detalji
- Morana Rogić Vihar
U Zadru obilježen Tjedan jednakosti!
Udruga za izvannastavne i izvanškolske aktivnosti – CINAZ zajedno sa četvero udruga mladih diljem Hrvatske su obilježile Tjedan jednakosti, koji se održao od 13.4. do 17.4.2015.
Tjedan jednakosti obilježen je u različitim dijelovima Hrvatske: u Splitu (Info Zona), Rijeci (Udruga „RICZM“ UMKI), Puli (Udruga ZUM), Donjem Miholjcu (Udruga MIGRA) i u Zadru (Udruga CINAZ), a organiziran je u okviru projekta Centra za mirovne studije, Mreže mladih Hrvatske i Cenzure Plus.
Zajednički cilj obilježavanja Tjedna jednakosti bio je osvještavanje građana i građanki o važnosti razumijevanja i uvažavanja različitosti svih vrsta. Prije samog obilježavanja Tjedna jednakosti, održani su treninzi u Zadru i Samoboru, na kojima su sudionici učili i raspravljali o diskriminaciji te izradili inicijalni okvir projektnih prijedloga koji su na koncu rezultirali obilježavanjem Tjedna jednakosti.
OBILJEŽAVANJE TJEDNA JEDNAKOSTI U ZADRU (UDRUGA CINAZ)
U Zadru smo planirane aktivnosti projekta usmjerili na socijalno uključivanje i stvaranje pozitivnog ozračja za mlade iz alternativne skrbi, koji su socijalno osjetljiva i marginalizirana skupina u našoj lokalnoj zajednici. Zadarski Tjedan jednakosti obilježile su različite informativne, sportske i kreativne aktivnosti u kojima su sudjelovali volonteri, učenici iz četiri zadarskih srednjih škola te štićenici iz Doma za odgoj djece i mladeži Zadar, s ciljem da potaknemo vršnjačko pomaganje, sklapanje prijateljstava i druženja mladih u sklopu kvalitetnog provođenja slobodnog vremena te promoviranja važnosti volontiranja među mladima.
Prvi dan smo započeli sa tribinom o volontiranju među mladima u Domu za odgoj djece i mladeži Zadar, na kojoj se informiralo o funkcioniranju Doma, o mogućnostima i prilikama za volontiranje u toj ustanovi te su se podijelila različita volonterska iskustva. U utorak smo organizirali volontersku akciju farbanja ograde Doma za odgoj djece i mladeži Zadar pod nazivom „Ogradimo se od predrasuda“, u kojoj su sudjelovali mladi učenici Gimnazije Franje Petrića, volonteri Udruge CINAZ i mladi štićenici iz Doma. Treći dan organiziran je sportski turnir u nogometu i košarci u kojem su sudjelovale momčadi iz triju srednjih škola (Srednja škola Stanka Ožanića Zadar, Hotelijersko-turistička škola Zadar i Gimnazija Franje Petrića Zadar) zajedno sa vršnjačkom momčadi iz Doma. Četvrtak je bio posvećen razvijanju kreativnog izražavanja: oslikavanje i uređenje balkona Doma u kojem su sudjelovali učenici Srednje škole za primjenjenu umjetnosti i dizajn Zadar sa svojim mentorima i mladim štićenicima (slika lijevo). U petak, kao završetak tjedna, organiziran je koncert na kojem su nastupili mladi zadarski glazbenici (studentska a capella skupina AKA Crescendo, duo No ordinary i učenici Gimnazije Franje Petrića) uz dodjelu zahvalnica svim suradnicima u projektu. Više o tome možete pročitati ovdje.
KAKO JE OBILJEŽEN TJEDAN JEDNAKOSTI U DRUGIM GRADOVIMA?
Udruga Info zona u Splitu je organizirala različite aktivnosti, kao što je predavanje "Kako se ponašati u društvu osoba s invaliditetom". Tijekom tjedna postavljena je i fotografska izložba, prikazan kratkometražni dokumentarni film koji je nastao na radionici izrade dokumentarnog filma, prezentirane su ilustracije polaznika tečaja ilustracije,te su se čitale kratke priče na temu jednakosti koje su također nastale u pripremi Tjedna.
U Rijeci Udruga Regionalni info centar za mlade Rijeka – UMKI u svojoj se lokalnoj zajednici odlučila baviti problematikom diskriminacije Roma, pa se organizirao nogometni turnir u romskom naselju, izložba fotografija koje su nastale za vrijeme drugih aktivnosti, te prezentacija tradicionalne romske glazbe.
Udruga ZUM iz Pule organizirala je javne akcije gdje su mladi aktivisti i aktivistkinje bili prerušeni u razne likove iz prošlosti, kao što su Betty Friedan, Rose Parks, Luthera Kinga itd., te su u javim prijevoznim sredstvima pokušali građanima dočarati posljedice diskriminacije. Također, sniman je i kratki film koji je nastao snimanjem spomenutih aktivnosti tijekom Tjedna jednakosti u Puli.
U Donjem Miholjcu, Udruga Migra u sklopu Tjedna jednakosti organizirala je kreativne radionice, dane društvenih igara te međugeneracijski koncert s ciljem pronalaženja zajedničkih interesa između svih generacija.
Nadamo se da je ovaj Tjedan jednakosti potaknuo sve nas na razmišljanje o problemima diskriminacije u našemu društvu, te da će se jednakost u različitostima nastaviti promovirati i nastaviti kroz daljnje aktivnosti i druženja sa manjinama i marginaliziranim skupinama u društvu, kako u Zadru, tako i u ostalim sredinama.
Martina Đurković, Morana Rogić
- Detalji
- Morana Rogić Vihar
Mladi nakon odlaska iz domava u ogromnom su riziku od života u siromaštvu, projekt Care-a-net nastoji pomoći pri njihovom zapošljavanju
Odrastanje i osamostaljivanje je složen i težak proces za većinu mladih u Hrvatskoj posebno u razdoblju ekonomske krize. Često se ne snalaze čak i oni koji imaju svesrdnu pomoć svojih obitelji. A, koliko bolan i mučan može biti proces osamostaljenja mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi tj. onih koji s navršenih 18 godina napuštaju domove ili udomiteljske obitelji - govori činjenica da je ova skupina mladih u posebno velikom riziku od socijalne isključenosti, nemogućnosti zapošljavanja i života u siromaštvu.
Rehabilitacijski centar za stres i traumu niz godina pruža podršku mladima bez roditeljske skrbi u traženju posla i procesu započinjanja samostalnog života. Tijekom godina rada suočili smo se s brojnim institucionalnim preprekama i nedostatkom sustavne podrške koju bi institucije i društvo u cjelini trebali osigurati ovoj ranjivoj skupini mladih ljudi.
Rehabilitacijski centar za stres i traumu (RCT), u suradnji sa svojim partnerima – udrugom Igra i udrugom CINAZ, pokrenuo je zato akciju zagovaranja za unapređenje politika koje se tiču mladih iz alternativne skrbi. Alternativna skrb je skrb izvan vlastite, primarne obitelji – dom za djecu, odgojni dom ili udomiteljska obitelj.
Projekt ''Care-a-net: Zagovaračka mreža za mlade koji izlaze iz alternativne skrbi'' je pokrenut kako bi pridonio promicanju zapošljavanja, socijalne uključenosti i poboljšanju kvalitete života mladih koji izlaze iz alternativne skrbi, kao posebno ranjive i ugrožene skupine u velikom riziku od marginalizacije i nezaposlenosti.
Care-a-net zagovaračku mrežu čini 10 udruga koje rade s mladima i za mlade, šest domova za djecu i pet mladih koji su izašli iz alternativne skrbi, odnosno iz doma za djecu, odgojnoga dom ili udomiteljske obitelji. Zadarske članice zagovaračke mreže su Dom za odgoj djece i mladeži Zadar i Udruga CINAZ.
Care-a-net zagovaračka mreža za mlade iz alternativne skrbi zalaže se za donošenje i unapređenje provedbe politika za mlade koje će olakšati njihovo zapošljavanje kada izađu iz doma ili udomiteljske obitelji jer se samo tako može spriječiti njihova marginalizacija i život na rubu ili ispod ruba siromaštva.
Poticajne mjere za zapošljavanje mladih iz alternativne skrbi treba učiniti atraktivnijima u smislu poticanja poslodavaca da ovoj skupini mladih ponude dugoročnije i stabilnije poslove. Mjere aktivne politike zapošljavanja za mlade koje se trenutno provode uglavnom ne doprinose održivom zapošljavanju mladih. I dok za mlade koji u svojim dvadesetim pa i tridesetim godinama i dalje imaju financijsku i emocionalnu podršku svojih obitelji one mogu biti korisne jer doprinose stjecanju radnog iskustva, mladima koji izlaze iz alternativne skrbi i koji se u istim godinama moraju potpuno sami uzdržavati donose daljnju neizvjesnost. Financijska i emocionalna stabilnost ključna je za ove mlade ljude čiji je život od najranije dobi bio obilježen nestabilnošću.
U Care-a-net zagovaračkoj mreži smatramo da svaka mlada osoba nakon izlaska iz doma ili udomiteljske obitelji treba imati mogućnost dostojanstvenog stanovanja i da im treba omogućiti korištenje socijalnih stanova. Mladi koji nemaju podršku obitelji ili nemaju obitelj, kada su bez posla mogu postati beskućnici. Potrebno je omogućiti krizni smještaj za takve situacije kako bi se spriječilo njihovo beskućništvo.
Mladi u Hrvatskoj u prosjeku odlaze iz roditeljskog doma i osamostaljuju se s više od 32 godine starosti. Imamo li pravo očekivati i uvjetovati da mladi koji odrastaju u domovima i udomiteljskim obiteljima to uspješno naprave sa 18 ili 21?
Care-a-net, zagovaračka mreža za mlade iz alternativne skrbi je dobila podršku našeg tenisača Borne Ćorića. Borna kao uspješna mlada osoba podržava nastojanja da njegovi vršnjaci koji su odrastali u domovima i udomiteljskim obiteljima dobiju podršku kojom će bar približno izjednačiti svoje mogućnosti s ostalima.
Pridružite se i vi našoj zagovaračkoj mreži Care-a-net i podržite mlade iz alternativne skrbi.
- Detalji
- Morana Rogić Vihar
Garancija za mlade = garancija za nezaposlenost?
Kao članica udruge CINAZ i voditeljica Info centra za mlade Zadar, zajedno s kolegicom, voditeljicom kluba mladih KLOOZ i predsjednicom udruge, Moranom Rogić, sudjelovala sam na predstavljanju Garancije za mlade. Predstavljanje se održavalo u utorak, 16. prosinca 2014. s početkom u 10:00 sati u Županijskoj komori Zadar.
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava predstavlja od 28. studenoga do 19. prosinca mjere za poticanje zapošljavanja mladih u 11 gradova diljem Hrvatske, što je prilika za zainteresirane poslodavce i nezaposlene osobe da saznaju novosti vezane uz mjere aktivne politike zapošljavanja koje se provode u sklopu Garancije za mlade. Svi zainteresirani mogli su dobiti informacije o fiskalnim olakšicama koje poslodavci mogu koristiti prilikom zapošljavanja mladih osoba.
Nakon nekoliko uvodnih rečenica Davorka Vidovića (savjetnik predsjednika HGK), Daria Jurina (predsjednika Zadarske županijske komore), predstavnika Zadarskog Zavoda za zapošljavanje i suradnika, Ministar rada i mirovinskog sustava prof.dr.sc. Mirando Mrsić predstavio je Garanciju za mlade.
Referiralo se ponajprije na medijske natpise kako je u Hrvatskoj 50% mladih nezaposleno, te se istaknulo kako to baš i nije tako kako se predstavlja. Naime, zbog produženog trajanja obrazovanja i nedostatka radnog iskustva dobna skupina mladih u RH ubrajaju se svi oni od 15 do 30 godina starosti. Mnogi mladi (točnije 7.8 %) u toj se navedenoj dobi još i školuju, tako da ti podaci nisu tako dramatični kako se možda čine. No i dalje je to velik postotak nezaposlenosti mladih, što predstavlja ne samo ekonomski, već i teži društveni problem; dovodi i do iseljavanja mladih, negativne stope prirodnog prirasta, siromaštva, socijalne isključenosti itd. Taj broj nezaposlenosti mladih, ističe ministar, pokušava se smanjiti na 20 posto.
Istaknulo se također kako je od rujna 2013. porastao broj zaposlenih, ne samo u turističkim i sezonskim, već i u ostalim djelatnostima. U Zavodu za zapošljavanje Zadar sada imamo oko 800 potpisanih ugovora o Stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa; mjere koja je na početku dočekana „na nož“, a sada se ova praksa pokazala vrlo uspješnom, te se naknada povećava sa 1600 kn na 2400 kn. Istaknuto je kao mlade najteže dolaze do posla jer nemaju iskustva, ili su pak u skupini NEET-a (»not employed, not in education and not in training«). Zatim, krajem studenog ove godine na Zavodu za zapošljavanje bilo je 9500 nezaposlenih osoba što je u odnosu na studeni 2013.godine smanjenje od 20 posto (kad je bilo preko 12 tisuća nezaposlenih osoba).
Ministar Mrsić je istaknuo kako se zalaže za reformu strukovnog obrazovanja, odnosno obrazovanje u teoriji ali i praksi. Konkretno bilo bi dobro da učenici imaju jedan dan teorijskog učenja, a četiri dana praktičnog, te bi im se za to trebalo osigurati određena naknada, kao i njihovim mentora koji ih obučavaju.
Ukazano je i na pozitivne trendove postignute postignute od siječnja do listopada 2014. A odnose se na smanjenje stope nezaposlenosti, smanjenje ulaska u nezaposlenost, povećanje izlaska iz evidencije te povećanje ukupnog zapošljavanja.
Što je zapravo Garancija za mlade? To je novi pristup u rješavanju pitanja nezaposlenosti mladih osoba, kojim se sve osobe mlađe od 25 godina (u RH mlađe od 30 godina) nastoji što brže aktivirati na tržištu rada. Ona ne garantira zapošljavanje, već predstavlja strukturnu reformu koja će omogućiti brzu aktivaciju mladih tražitelja posla u najkraćem mogućem roku - od 4 mjeseca od trenutka napuštanja ili završetka obrazovanja ili ulaska u nezaposlenost, bez obzira je li osoba prijavljena u zavodu za zapošljavanje ili ne.
Kako bi se uspostavila Garancija za mlade, države članice morale su osigurati vlastita sredstva za mlade, a EU je osigurala dodatna sredstva iz Europskog socijalnog fonda (European Social Fund – ESF) te tzv. Inicijative za zapošljavanje mladih (Youth Employment Initiative – YEI). Hrvatska će na raspolaganju imati više od 132,54 milijuna EUR sredstava iz strukturnih fondova EU za razdoblje od 2014-2020:
- - 66,36 milijuna iz ESF-a za uspostavu strukturnih reformi i sustava podrške te
- - 66,18 milijuna iz YEI-a za razdoblje od 2014.-2015. usmjerene na samu mladu osobu (za obrazovanja, doprinose za zapošljavanje, naknade za vrijeme obrazovanja ili osposobljavanja, putne troškove itd.).
Tako uz sufinanciranje iz državnog proračuna i postojeće projekte, za uspostavu Garancije za mlade Hrvatska na raspolaganju ima gotovo 150 milijuna EUR.
Za kraj su predstavljene mjere, odnosno potpore za zapošljavanje, potpore za samozapošljavanje, potpore za usavršavanje itd., o kojima možete opširnije pročitati na slijedećem linku: http://www.hzz.hr/default.aspx?id=11697 uz koje dolaze i određene fiskalne olakšice.
Nakon predstavljanje paketa mjera Garancije za mlade uslijedila je rasprava s ministrom i suradnicima, gdje su svi zainteresirani mogli upitati za dodatne nejasnoće. U raspravi poslodavci su istakli ministru kako je ipak zaposliti nekog danas veoma komplicirano ponajprije zbog različitih nameta, ali i kompliciranog sustava.
Mladi pak još uvijek imaju mnoge upite za Garanciju za mlade te pozivaju i pozdravljaju konkretne suradnje i rasprave da im se pobliže razjasni na koji način će ove mjere uključiti sve mlade: od mladih koji izlaze iz alternativne skrbi nakon 18 ili 21 godine, tako i one već dugotrajno nezaposlene, zatim mlade bez formalnog obrazovanja itd.
Je li Garancija za mlade doista garantira brzu aktivaciju mladih na tržište rada i koliko su ove mjere provedive u praksi - pokazat će vrijeme, konkretno već nadolazeće godine, jer od 1. siječnja 2015. na snagu nastupa izmjena Zakona o doprinosima. Ona će omogućit poslodavcu koji zapošljava Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme da 5 godina bude oslobođen obveze obračunavanja i uplate doprinosa na plaću, ukupno 17,2% (oslobađanje od bruta 2).
U svakome slučaju, smatram da bi se trebala češće odvijati kvalitetna konzultacija sa svim dionicima, uključujući i predstavnike mladih te poslodavce, jer se samo kvalitetnom raspravom mogu ukazati na različite probleme koje stoje na putu ka istome cilju, a to je smanjiti nezaposlenost mladih.
Više o garanciji za mlade pročitajte na: www.gzm.hr.
Martina Đurković
- Detalji
- Morana Rogić Vihar
Info centar za mlade Zadar uspješno obilježio Svjetski dan borbe protiv AIDS-a!
U ponedjeljak, 1. prosinca 2014. lokalni Info centar za mlade Zadar uspješno je proveo akciju u sklopu obilježavanja Svjetskog dana protiv AIDS-a.
Svjetski dan borbe protiv AIDS-a (World AIDS Hepatitis Day – WAD) obilježava se 1. prosinca svake godine, počevši od 1988 godine. Info centar je u svojim prostorijama od 9 do 15 sati pružao informacije korisnicima zašto je bitno testirati i štititi se, te redovito odlaziti na preglede kod liječnika, bez obzira na prisutnost znakova bolesti. Informiranje se odvijalo u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Zadar i kafićom Frenky bar. Informativni letci s prezervativima dijelili su se u kafiću Frenky bar i ispred Studentskog kluba Božo Lerotić.
GDJE SE MOŽETE OBRATITI ZA TESTIRANJE, POMOĆ I SAVJET?
U Hrvatskim zavodima za javno zdravstvo i Županijskim zavodima za javno zdravstvo svi građani mogu doći po savjet i pomoć, te se mogu obratiti za besplatno i anonimno testiranje na HIV. Prije samoga testiranja prvo se razgovara s potencijalno zaraženom osobom, te ukoliko se postoji sumnja, osoba se testira na HIV. Testiranje se vrši vađenjem krvi, a rezultati testiranja dolaze u roku od 2 dana, ističe dr. sc. Alan Medić, spec. epidemiolog, koordinator Savjetovališta za anonimno i besplatno testiranje na HIV i voditelj Službe za epidemiologiju. Iz Zavoda za javno zdravstvo Zadar doznajemo kako je na području grada Zadra evidentirano je 40-ak osoba zaraženih HIV-om!
ŠTO JE AIDS I HIV?
AIDS je bolest imunološkog sustava izazvana virusom HIV. AIDS je kratica eng. naziva Acquired Immunodeficiency Syndrome, što znači sindrom stečenoga nedostatka imunosti. SIDA je francuska kratica istoga značenja. HIV zaraza nema karakteristične simptome i dijagnosticira se jedino testiranjem. U ranoj fazi zaraze HIV-om mogu se javiti nespecifični simptomi: povišena tjelesna temperatura, glavobolja, malaksalost, bolovi u mišićima i zglobovima, grlobolja, mučnina, gubitak teka, osip, povećanje limfnih čvorova, bol, pečenje, svrbež, krvarenje, promjene kože/sluznice, promijenjen iscjedak u području spolovila/čmara, bol tijekom spolnog odnosa, poteškoće mokrenja.
NEKOLIKO OSNOVNIH ČINJENICA O HIV-BOLESTI
HIV – bolest je zarazna bolest, a zasad virus humane imunodeficijencije (HIV) ne možemo iskorijeniti iz tijela; djelotvornoga cjepiva ni lijekova koji bi izliječili zarazu zasad nema, no određene preventivne mjere pokazale su se uspješnima. AIDS je stanje uznapredovale ili kasne faze bolesti koju uzrokuje HIV. Od časa zaraze HIV-om do nastupa AIDS-a, u neliječene osobe prođe u prosjeku 10 godina. Ako osoba ima neku spolno prenosivu infekciju, ima veći rizik za zarazu HIV-om. Često SPI nemaju nikakve simptome. Jedino se HIV testiranjem može utvrditi HIV status. Prema izgledu osobe ne možete znati je li ona zaražena HIV-om.
HIV se najčešće prenosi: spolnim odnosom sa zaraženom osobom, zajedničkim korištenjem igala ili šprica (droga, tetoviranje ili piercing), te sa zaražene trudnice na dijete (tijekom porođaja, trudnće i dojenja). Najveći rizik od prenošenja HIV-a postoji kod transfuzije zaražene krvi, gdje se 60-100% svih primatelja zarazi. Iako se u Hrvatskoj sva krv testira, uvijek postoji minimalni rizik. Također, analni odnos bez kondoma najčešći je način prijenosa HIV-a. Smatra se da muškarac lakše zarazi ženu, nego žena muškarca. [1]
Istraživanja pokazuju da uporaba lateks prezervativa smanjuje rizik od širenja infekcije za najmanje 80%.[2] Također, prezervativi od poliuretana pružaju jednaku zaštitu kao i oni od lateksa. Savjetuje se koristiti lubrikante na bazi vode (ne uljna maziva!) kako bi se izbjeglo pucanje prezervativa!
Redovitim uzimanjem lijekova može se postići nemjerljiva količina virusa u krvi, tako da danas pretpostavljamo kako je s HIV-om moguće doživjeti gotovo normalnu starost.
Prije svega, savjetuje se da se odgode spolni odnosi (dok niste spremni), da se ne mijenjaju često partneri, da se koristi zaštita (u Hrvatskoj je najčešći put prijenosa HIV infekcije spolnim odnosom bez kondoma!), da se ne koriste alkohol i droge. HIV/AIDS i SPI se šire i neznanjem! Zato je slogan programa rada centara za testiranje na HIV „Znanje pobjeđuje“! Testiranje na HIV ključ je za pravovremeno liječenje i prevenciju!
KOJIM PUTEM SE HIV NE PRENOSI?
HIV se ne prenosi rukovanjem, grljenjem, poljupcem, kontaktom s predmetima (npr. javne telefonske govornice, u autobusu, u vlaku itd.), uporabom javnih zahoda, tuševa, sauna, kašljanjem, kihanjem, kontaktom kože sa suzama ili slinom, milovanjem, ljubljenjem, petingom. Ne prenosi se pregledom kod liječnika niti uobičajnim pregledom/popravkom kod stomatologa, putem domaćih životinja (ogrebotine, ujedi), davanjem krvi. Ne prenosi se tijekom uobičajne njege oboljeloga od AIDS-a.
Više informacija o AIDS-u možete pronaći i na www.hzjz.hr , www.zdravlje.hr, a za pomoć i savjet na tel: 023/300-841 (Zavod za javno zdravstvo Zadar, Kolovare 2).
Hvala Vam što ste pročitali ove informacije! Štitite se i testirajte se!
Martina Đurković
[1] Izvor: J. Begovac: Živjeti s virusom humane imunodeficijencije, 2004., str.8
[2] Isto, str. 13
- Detalji
- Morana Rogić Vihar
PREDSTAVLJAMO EUROPSKU VOLONTERSKU SLUŽBU
O ČEMU SE RADI?
Lokalni Info centar za mlade Zadru održao je predstavljanje Europske volonterske službe (EVS) u suradnji s Info Zonom iz Splita - Regionalnim Info centrom za mlade, u četvrtak 30. listopada, s početkom u 13.10h. Program Europske volonterske službe predstavljen je zainteresiranim maturantima Gimnazije Vladimira Nazora i Prirodoslovno-grafičke škole u Zadru. U Multimedijalnoj dvorani škole okupilo se tridesetak učenika koji su htjeli znati nešto više o Europskoj volonterskoj službi, programu koji omogućuje volontiranje u stranoj zemlji čak do 12 mjeseci. Za volontere EVS programa sudjelovanje je besplatno, a osigurani su smještaj, hrana, osiguranje, mjesečni džeparac i putni troškovi.
TKO I KAKO SE MOŽE PRIJAVITI ZA EVS?
Za volontiranje u nekoj europskoj zemlji mogu se prijaviti svi zainteresirani mladi od 17 do 30 godina, tako da na stranicama Europskog portala za mlade: http://europa.eu/youth/HR/ pronađu popis akreditiranih organizacija koje mogu sudjelovati u EVS-u. S tog popisa pronalazi se organizacija u stranoj zemlji koja ima akreditaciju kao 'receiving organisation' (organizacija primatelj), u kojoj volonter obavlja službu i koja je dužna volonteru pružiti potporu u radu i učenju i osigurati praktične stvari oko života u novoj sredini. Potrebno je pronaći i organizaciju iz Hrvatske koja ima akreditaciju kao 'sending organisation' (organizacija pošiljatelj), koja je zadužena za pripremu volontera za odlazak. Sa lijeve strane postoji tražilica koja pomaže odabrati zemlje, područja interesa, vrstu organizacije i sl. Nakon pronalaska željenog projekta volonter treba kontaktirati organizaciju oko slobodnih volonterskih pozicija i dalje s njima dogovoriti početak službe.
ŠTO KAŽU EVS VOLONTERI?
Svoja iskustva i dojmove na samome predstavljanju EVS-a ispričale su i volonterke Yordanka iz Bugarske te Dominika iz Poljske, koje trenutno volontiraju u udruzi Argonauta na godinu dana. Volonterke su istaknule kako je potrebno imati hrabrosti za ovakvu odluku, no maturantima su poručile da svakako iskoriste ovu priliku, barem na par mjeseci. Ističu kako su volontirajući kroz EVS projekt naučile mnogo toga, primjerice, u radu s djecom, naučile su hrvatski jezik, izgradile su samopouzdanje, upoznale se s hrvatskom kulturom i prirodnim ljepotama, te upoznale mnoge prijatelje. Također su istaknule kako je važno napisati dobro motivacijsko pismo i životopis pri prijavi za volontiranje.
Za više informacija vezanih uz Europsku volontersku službu, pored europskog portala za mlade, možete pronaći i na www.mobilnost.hr, ili se jednostavno obratite u novootvoreni Info centar za mlade Zadar.
Fotogaleriju slika možete pogledati na facebook stranici.
Martina Đurković